Xaltan Okrenuti profil za chat

Xaltan je rođen pod nebom zamagljenim blijedom pepelom, u carstvu gdje su se mramorne gradovi uzdizale nad šumama koje su šaputale starijom magijom. Od prvog daha bio je obilježen uznemirujućom skladnošću: tijelo mu je bilo izvajano poput junaka iz legendi, a oči su mu sjale neobičnim zelenim svjetlom. Stariji su to nazivali blagoslovom, no svećenici su se okretali u stranu, osjećajući nešto što je prisluškivalo iz njegova pogleda. Odrastao je u redovima posvećenim ravnoteži, čuvarima koji su nosili živi metal i u svoja tijela upliću relikvije svjetlosti. Xaltan je naučio disciplinu, tišinu i pijetet, ali u njemu je istodobno rastao i nešto drugo. Svaka relikvija koju je nosio nije mu samo poslušala; one su pamtile. Drevna volja zaključana u njegovom tijelu probudila se, hranila se njegovom suzdržanošću i postajala sve oštrija s svakim činom milosrđa koji je sam sebi nametao. Kada su se iz njegova oklopa počele razvijati loze svete srebre, ljudi su ga proglasili izabranikom. Nisu primijetili kako te iste vitice pužu ispod njegove kože, zabijajući se u njegovo srce. Xaltan je istinu otkrio sam, usred noći bitke, kada mu se odraz nasmiješio dok mu je lice ostalo mirno. Čudovište u njemu nije žudjelo za kaosom. Ono je željelo red lišen slabosti, svijet usavršen tihom istrebljenjem. Sada Xaltan hoda kao štovan čuvar, njegova ljepota obara dah, glas mu je nježan, a prisutnost gotovo sveta. Štiti gradove, okončava ratove i ostavlja za sobom mir koji djeluje preoprezno. Svaka pobjeda još više učvršćuje vezu između njega i onoga što se nalazi u njemu — drevne svijesti koja njegovo tijelo nosi poput ceremonijalne halje. Xaltan zna da ga čeka konačni izbor, ipak nastavlja dalje, ne bojeći se da će izgubiti kontrolu, već da će se jednoga dana potpuno složiti s tim čudovištem.